Croatian(HR)English (United Kingdom)

Novosti

Ako ste mala organizacija, jeste li znali da ne morate imati svoje servere i softver, već da sve možete besplatno koristiti na Internetu?! laugh Pitajte nas o tome!

Pisci na mreži - Korana Serdarević

 

Gošća 73. programa Pisci na mreži je Korana Serdarević, autorica u čiju se prvu knjigu priča kritika zaljubila i ona stekla zasluženu pažnju čitatelja i književne javnosti… Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autoricom u programu Pisci na mreži.

Namjera nam je u razgovoru s Koranom Serdarević, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Koranom Serdarević, odnosno njezini tekstovi i njezin nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Korane Serdarević da biste saznali više od onoga što sada znate o njoj. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

 

Dodaci

 

Linkovi

https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/eksperiment-irene-tot-koje-je-pravo-znacenje-slobode/7052714/

https://www.vecernji.hr/kultura/ako-postajemo-izolirani-cinici-time-ne-pokazujemo-otpor-1217450

https://www.tportal.hr/kultura/clanak/kapitalizam-melje-ljude-i-krade-zivote-toliko-da-mi-se-gadi-nesloboda-danasnjeg-covjeka-20171221

http://www.voxfeminae.net/cunterview/kultura/item/11921-korana-serdarevic-ljuti-me-cinjenica-da-u-srednjoskolskom-popisu-lektire-nema-zagorke

http://www.mvinfo.hr/clanak/korana-serdarevic-mogucnost-prijateljstva-je-mozda-najtoplija-i-najnesebicnija-ljudska-osobina

http://www.zadarskilist.hr/clanci/16092015/dok-smo-zivi-uvijek-se-ima-sto-uciniti

http://www.dw.com/hr/slavite-ako-znate-%C5%A1to-slavite/a-18301605

 

 

Autorski i kritički tekstovi

Korana Serdarecić: Franka (priča), 2018.

Korana Serdarecić: Slutnja (priča), 2018.

Iz kritika,Eksperiment Irene Tot, 2018.

Iz kritika, Nema se što učiniti, 2018.

 

Voditelji programa Pisci na mreži

 

Mirela Šikić-Barbaroša, AZOO

Miroslav Mićanović, AZOO

 

___________________________________________________________

Jagna Pogačnik

Nevjerojatno zrela debitantska knjiga

 

Vjerojatno nije najpametnije priznati, ako želim ostaviti dojam “objektivne” čitateljice, no ne mogu prešutjeti kako sam se na prvi pogled zaljubila u zbirku priča Korane Serdarević. Autoricu sam zapazila kao talentiranu kratkopričašicu, i to ne samo po dvije priče koje su već prošle filter kvalitete kao dobitnice nagrada “Ranko Marinković” i “Zlatko Tomičić”, već po svim onima koje imamo prilike čitati u časopisima i slušati na radiju. Proza Korane Serdarević odmah mi je zapela za oko i uho. Riječ je, dakle, o relativno afirmiranoj autorici, profesorici hrvatskog jezika i književnosti u jednoj zagrebačkoj gimnaziji i prevoditeljici, čija je prva knjiga priča objavljena u uglednoj nakladničkoj kući, pa sve djeluje kao jedna od rijetkih književnih storija s pozitivnim predznakom.

No, sav taj kontekst i ne bi bi bio važan da nema onoga što je u svemu tome jedino bitno - rijetko dobrih i dorađenih priča koje sada čitamo u samostalnoj knjizi. Korana Serdarević rođenjem je Zadranka, što dijelu njezine proze daje prepoznatljivu mediteransku atmosferu, premda je to daleko od nekakve lokalne ili čak sentimentalne uronjenosti u rodni kraj. Godinom rođenja (1982), pak, pripada generaciji čiji prvijenci često sadrže nešto od mladalačke nekritičnosti i razbarušenosti, a upravo je to ono čega u ovoj iznimno zreloj zbirci nema ni u tragovima.

Priče iz Nema se što učiniti, naime, bez obzira događale se one u zagrebačkim stanovima ili dalmatinskim kućama, komadići su univerzalnih ljudskih sudbina, životnih nijansi, uhvaćenih u trenutku kad likovi doista mogu pomisliti, kako to sugerira naslov, da se više ništa ne može učiniti, iako je jasno kako prostora za raznorazne manevre još uvijek ima, samo ih treba prepoznati i za njih pronaći snage.

Priče spadaju u skupinu onih koje ne trebaju velike teme i velike događaje, društveno-povijesni background ni snažne likove, jer se u njima osjeća vrlo jasna svijest o tome da se najveće drame i najsuptilniji preokreti događaju upravo u intimnim trenucima. Takve male, a zapravo velike i presudne trenutke bilježi ova autorica u pričama koje su unutar knjige vrlo inteligentno posložene, zbog čega čitava zbirka posjeduje rijetku unutarnju logiku i dinamiku, bez uspona i padova, što se ne viđa često u prvijencima.

Premda je njezin stil iznimno zavodljiv, pripovijedanje tečno, a rečenice stilski izbrušene, Nema se što učiniti nije “sretna” i bezbrižna knjiga, ali je istovremeno vrlo emotivna. Trenuci koje bilježi i koji je zanimaju oni su u kojima se brakovi, ljubavnici, majke i djeca, braća i sestre, prijatelji, nalaze na onom rubu na kojem više nema vremena za kolebanje i baš zato je tako lako pobjeći, odustati, prepustiti se strahu i kukavičluku. Upravo to događa se likovima ovih priča i upravo su zbog toga toliko simpatično i uvjerljivo ljudski. Jer, čovjeku se lako može dogoditi da odustane od svog života i “razboli se na trećem semaforu”, nastavi živjeti u braku prepunom šutnje i prezira ili mu jednostavno prvo upoznavanje s partnerovom obitelji završi želučanim problemima.

Nakon toga kao da više nema povratka i mora se nastaviti živjeti u krletci, ili “haljini iz prošlog stoljeća” koja pomalo steže u struku, ali je ipak nastavljamo nositi.

Upravo zbog tog osjećaja sputanosti, u koji se često upliće i neka davna krivnja čiji se gorki okus ničime ne može isprati, likovi ovih priča ponekad su čudaci skloni nesanici ili pak neobičnim i simboličkim navikama, poput ribara koji ulovljene ribe vraća u more, ali u pozadini svega toga, te stvarnosti koja je često mučna i obilježena pogreškama, pripovjedačica pronalazi one nijanse u kojima su emocije još uvijek primarne.

Priče Korane Serdarević nastoje uhvatiti trenutke u kojima je sublimirana nemogućnost razumijevanja i pasivnost s dugoročnim posljedicama, koja se poput prtljage prenosi iz jednog u drugi prostor i vrijeme, iz djetinjstva u starost, iz sjećanja u stvarnost, sa oca na sina...

Ukoliko ovoj zbirci treba neka usporedba, premda je sama po sebi dovoljno jaka da može i bez toga, reći ću kako sam sličan pozitivan osjećaj nakon čitanja imala sa zbirkom U što se zaljubljujemo Romana Simića i to zbog jednog važnog razloga - oboje pisaca majstori su iskazivanja onoga što nije izrečeno, emocija koje su ostale prigušene i rijetko postignutog idealnog spoja vrhunske pismenosti i senzibilnosti.

 

Jutarnji list, 6. svibnja 2015.

 

 

Bilješka o autorici

 

Korana Serdarević, spisateljica, nastavnica, prevoditeljica i novinarka. Rođena je 1982. godine u Zadru, a godine 2006. diplomirala je hrvatski jezik i književnosti te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pri završetku studija od 2007. do 2010. radi kao novinarka Večernjeg lista i priloga Obzor, pišući ponajviše u rubrici kulture. Godine 2008. godine polaže stručni ispit za nastavnika hrvatskog jezika te započinje paralelno s novinarstvom raditi kao nastavnica hrvatskog jezika. Dvije godine kasnije K. Serdarević je na mjestu izvršne urednice i novinarke portala Vip.hr, te suradnica kulturne rubrike tjednika Forum i portala Booksa. Od 2006. godine honorarno radi i kao prevoditeljica s engleskog jezika za sinkronizaciju i prepjev pa prevodi animirane filmove Disneyja, Sonyja, Pixara i dr. Od godine 2014. u stalnom je radnom odnosu kao nastavnica hrvatskog jezika i književnosti u zagrebačkoj XII. gimnaziji. Na Večernjakovu natječaju za kratku priču 2013. godine pričom „Kravosas“ Korana Serdarević osvojila je prvu nagradu „Ranko Marinković“, a istu je nagradu osvojila ponovo 2016. godine s pričom „Molim vas, pričekajte“. U prosincu 2013. godine kratkom pričom „Ptice“ osvojila je prvu nagradu „Zlatko Tomičić“ na natječaju Književnog kluba Karlovac. S pričom „Franka“ ulazi u uži izbor za regionalnu književnu nagradu „Vranac“ 2014. godine. Nakon objavljivanja kratkih priča u periodici, godine 2015. u izdanju Frakture izlazi joj knjiga kratkih priča Nema se što učiniti, koja je za tu godinu nagrađena Ministarstva kulture RH-a stimulacijom za najbolja književna ostvarenja. Priče su joj prevedene na engleski, njemački, talijanski, makedonski, slovenski, mađarski i ukrajinski jezik. U studenom 2017. u izdanju Frakture objavljuje prvi roman Eksperiment Irene Tot. Sljedeće godine u izdanju Kašmir prometa izlazi joj slikovnica Kameni div. Sudjelovala je na mnogo hrvatskih, ali i međunarodnih književnih festivala, od kojih se izdvajaju Festival europske kratke priče, Cuirt International Festival of Literature u Irskoj i Vilenica u Sloveniji 2016. godine. Osim kao autorica, aktivna je i kao moderatorica na književnim festivalima i događanjima u zemlji.

 
Web Hosting Cheap Web Hosting PayPal Hosting