Croatian(HR)English (United Kingdom)

Novosti

U okviru L3A programa, na raspolaganju su vam besplatna poslovna predavanja ""Srijedom u L3A" i besplatna opuštajuća pedavanja "Poslije posla". wink  Pogledajte najave.

Pisci na mreži - Kristijan Vujičić

 

Gost 79. programa Pisci na mreži bit će Kristijan Vujičić, prozni pisac, romanopisac i urednik onaj koji piše u „neuobičajenom sklopu stripa i Kafke, banalnosti i Wittgensteina, filozofije urbane svakodnevice i one o kojoj čitamo u knjigama“ (J. Pogačnik).

 

Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autorom u programu Pisci na mreži.

Namjera nam je danas u razgovoru s Kristijanom Vujičićem, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

 

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Kristijanom Vujičićem, odnosno njegovi tekstovi i njegov nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

 

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Kristijana Vujičića da biste saznali više od onoga što sada znate o njemu. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

 

Autorski tekstovi

K. Vujičić, Knjiga izlazaka, izbor, 2015.

K. Vujičić, Ponavljanje, izbor, 2012.

K. Vujičić, Ž. Špoljar, Welcome to Croatia, izbor, 2018.

 

Dodaci

K. Vujičić, Izbor kritika, 2018.

 

Linkovi

https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/clanstvo/clan/kristijan-vujicic 

https://www.croatian-literature.hr/zzindex_sing_auth.php?tekst_id=348&autor=1&menu_id=7 

https://www.vecernji.hr/kultura/ne-zanima-me-provociranje-citatelja-vec-da-oni-sa-mnom-kroz-tekst-preispituju-stavove-1196395 

http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-20118-knjiga-izlazaka/prikazi-1-o-knjizi 

https://www.vecernji.hr/kultura/kratka-prica-kristijan-vujicic-zid-mora-pasti-119596

https://www.tportal.hr/kultura/clanak/knjiga-izlazaka-kristijana-vujicica-duhovita-posveta-osamljenosti-20151019

https://www.tportal.hr/kultura/clanak/knjiga-s-dozom-duhovnosti-ali-bez-propovijedanja-20130122

 

Voditelji programa Pisci na mreži

Mirela Šikić-Barbaroša, AZOO

Miroslav Mićanović, AZOO

 
 
*******************
 

Osoba s pogledom: Kristijan Vujičić i Željko Špoljar

Nadam se da nas kritika neće popratiti

Razgovarao Kruno Lokotar

 

Dvojac Kristijan Vujičić, urednik u Nakladi Ljevak, i Željko Špoljar, autor dviju zbiraka priča, objavio je duhovitu, radikalno postmodernističku knjigu, fikcionalizirani putopis Welcome to Croatia, nastao procesom zajedničkog pisanja. Za potrebe ovog intervjua zamoljeni su da odgovaraju odvojeno

 

Dvojac Kristijan Vujičić, urednik u Nakladi Ljevak, i Željko Špoljar, autor dviju zbiraka priča, objavio je duhovitu, radikalno postmodernističku knjigu, fikcionalizirani putopis Welcome to Croatia, nastao procesom zajedničkog pisanja. Za potrebe ovog intervjua zamoljeni su da odgovaraju odvojeno

 

Nakon Lazića i Kožula, kao jasne parafraze Iljfa i Petrova – što, jasno, naša kritika nije zapazila – i njihova romana Gori domovina vas dvojica ste se također okušali u tzv. četverorukom pisanju knjige Welcome to Croatia. Zanimaju me detalji procesa, odnosno tumačenje zajedničkog pisanja, kako piše u opremi knjige: čija je cijela koncepcija, tko je bio daktilograf, jeste li svaku rečenicu radili zajedno ili je diskretna jedinica bila veća – pasus, poglavlje – koje su prednosti i slabosti takva pisanja, biste li se još s nekim okušali u takvu pisanju, jeste li imali kakve uzore na pameti...

K. V.: Ideja ovog romana razvijala se dulje vrijeme. Putujući Hrvatskom, uočio sam da gotovo u svakom mjestu postoje oči stranog promatrača, koji je o svom doživljaju mjesta u kojem je bio ostavio neki zapis ili tek rečenicu u intervjuu. Ponekad bi u nekom od naših krajeva zaživjela legenda koju bi ubrzo bilo teško razlučiti od prave činjenice, kao one sv. Pavla o Mljetu. Shvatio sam da bi bilo zanimljivo čitatelj(ic)e upoznati s mnoštvom zanimljivih detalja u vezi s njihovim boravkom u Hrvatskoj. Budući da sam uz studij filozofije često morao i raditi, tako je nastao i naš Lovro Belin, neumoran student filozofije... novopečeni turistički vodič. Koncepciju sam prenio Željku i tada je krenulo. Prvo bih na četiri–pet kartica razvio pojedinu priču, ponekad do najsitnijih pojedinosti. Zatim bismo o tome razgovarali i razdijelili zadatke. Željko bi razrađivao, pisao pojedine dijelove, a ja druge. Na kraju bih još čitavoj priči dao završnu glazuru. S vremenom su se naša dva, ipak različita stila, približila. Prednost takva načina pisanja: oživljavanje lika koji je prožimljuća osobnost dvaju pisaca. Nedostatak:__________________(neka upiše čitatelj).

Ž. Š.: Prednosti su pisanja u dvoje što se malo odmoriš od vlastitoga načina razmišljanja i stila, pa si vrlo sretan kad se ponovno vratiš sebi; to osvježava. Što se tiče našega procesa pisanja, ja sam tu uglavnom bio daktilograf, moja je, što se kaže, većinom ruka, osim nekih ulomaka koje ne bih prisvojio ni pod prijetnjom pištolja. Uzori? Začudo, pri pisanju ove knjige, prvi ih put nisam imao. Osim možda Coelha i one što je napisala Povjesničarku. Od usporedbi s Iljfom i Petrovom čim netko nešto napiše udvoje bljuje mi se. Nadam se da nas kritika neće popratiti. Dovoljno smo se medijski ispromovirali. Generalturist stoji iza nas, i hoće da pišemo nove nastavke.

 

Welcome... je izrazito konceptualizirana knjiga. Završava li koncept njezinom objavom ili idete dalje, pripremate li poseban tip promocija koji bi trebao formirati recepciju, ciljate li na specifične komunikacijske kanale, uključujete li Turističku zajednicu i nove distribucijske kanale u plasman knjige, razmišljate li o prijevodima na turističke jezike?

Ž. Š.: Naši sljedeći projekti, ako ih bude, ići će u drugim, nešto manje komercijalnim smjerovima, gotovo potpuno nekomercijalnim.

K. V.: Voljeli bismo napraviti predstavljanja na mjestima u kojima se radnja ili dio radnje odvija; recimo Pula, knjižara Castropola; Stradun; uvala Saplunara na Mljetu... Postoji načelni interes stranih izdavača, ali to je dug put. Ja bih osobno volio da se sama Turistička zajednica uključi u taj projekt, na razini prevođenja, jer mislim da bi to značilo obostranu korist. Mislim da bi ovaj roman mogao dovesti u Hrvatsku dosta stranih turista, odnosno da ovakvi neizravni oblici pozivanja imaju veći efekt negoli izravni.

 

Jeste li za potrebe pisanja knjige i putovali po lokalitetima koje opisujete, ili ste se, radikalno postmodernistički, oslonili na njihove simulakrume?

Ž. Š.: Po lokalitetima koje smo unosili u knjigu putovao sam i putujem svako ljeto. Sve te vukojebine i otoke imam u malom prstu; jedino sam nekoliko fuševa imao s Teslinim Smiljanom, ali je Kristijan to na vrijeme uočio.

K. V.: Bilo je jednog i drugog. Dakako, u našem slučaju bilo je lakše proputovati sva ta mjesta, jer naš lik živi od putovanja i sjećanja dvojice. Obilato smo se koristili i činjenicama nađenim u Radovinovićevu vodiču Hrvatski Jadran te citatima pisaca. Ipak, barem u nekoj fazi života posjetili smo sva mjesta o kojima pišemo. No moju filozofsku dušu najviše je pogodila prostorno–vremenska nemogućnost nazočnosti susretu dvojice svjetskih velikana u Zagrebu, što je i urodilo postmodernističkom Kratkom nenapisanom pričom o susretu Sartrea i Krleže 1960. u Zagrebu.

 

Obojica trenutno radite izrazito suvremene poslove. Molim vas da mi prokomentirate opseg i ambicije projekata. Kristijane, tvoja biblioteka Bookmarker definirana je kao: »interdisciplinarna urbana biblioteka za čitatelja/icu 21. stoljeća«...

K. V.: Interdisciplinarnost je fenomen koji je zašao u svaku poru današnjega čovjeka i društva općenito. Samo gledajući Dnevnik ili čitajući novine mi smo na nižoj razini uvučeni u odnose politike, kulture, religije, ekonomije... Tu mogućnost povezivanja stvari, pa čak i u žižekovskom stilu miješanja primjera iz tzv. visoke i niske teorije, primjenjujem u biblioteci Bookmarker, zajedno s urednicom Nadom Brnardić, gdje je moguće naći knjigu lakanovskoga promišljanja rata u Iraku (Žižek), specifično viđenje sv. Pavla od strane filozofa–ateista (Badiou), ali i uz skoru Baudrillarovu knjigu (Inteligencija zla) biografiju glazbenika (Marley) ili knjige o »tajnoj povijesti svijeta« i marketingu.

 

**************

 

Bilješka o autoru

 

Kristijan Vujičić rođen je 1973. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu te diplomirao filozofiju i religiologiju na Zagrebačkom sveučilištu. Objavljivao je prozu i recenzije u više časopisa za kulturu i dnevnih listova. Godine 2017. primio je prvu nagradu na 51. natječaju Večernjega lista za kratku priču „Ranko Marinković“. Dobio je dvaput nagradu Kiklop: 2006. za roman Welcome to Croatia i 2014. za urednika godine. Već cijelo desetljeće uređuje i vodi tribine društveno-humanističke tematike „Paralelni svjetovi“ u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.

Objavio: Knjiga izlazaka, Naklada Ljevak, 2015. (uži izbor Nagrade Ksaver Šandor Gjalski), Ponavljanje: zaigranost proljeća i života, Knjigomat, 2012. (polufinalist nagrade T-portala za roman godine), Udruženje za mravlje igre, Naklada Ljevak, 2009. (uži izbor za Nagradu SFERA), Gospodin Bezimeni, Naklada Ljevak, 2007. (uži izbor za Nagradu „Fran Galović“, 2007) te Welcome to Croatia: doživljaji jednog turističkog vodiča, Naklada Ljevak, 2006. (napisan u suradnji sa Ž. Špoljarom, Nagrada Kiklop, 2006). Upravo završava roman Kad su padali zidovi koji će izići 2019. u izdanju Frakture. U slobodno vrijeme piše, čita i šeće zagrebačkom Trešnjevkom.

 
Web Hosting Cheap Web Hosting PayPal Hosting