Croatian(HR)English (United Kingdom)

Novosti

Nema više životne radosti u vama? Tijelo vam je ukočeno i umorno? Baš za nas takve, stvorili smo Oazu plesa i pokreta. Nisu to dosadne vježbe, niti frustrirajuće plesne škole. Nije to samo za mlade i spretne. To je za sve nas. Ma, morate doći bar jednom. A ako ipak nemate hrabrosti ili vjere da će vam biti ugodno, pišite nam o svojim željama i bojaznima.

Pisci na mreži - Vesna Biga

83. Pisci na mreži, 20. ožujka (srijeda) 2019. u 17 sati: Vesna Biga

Za sudjelovanje pratite POVEZNICU!

POGLEDAJTE SNIMKU SUSRETA!

 

Gošća 83. programa Pisci na mreži bit će Vesna Biga, pjesnikinja koja „svojom poezijom ispisuje jedne od najljepših redaka intimističke poezije… Njeni stihovi zacijelo pripadaju onome što bi se bez ustezanja moglo nazvati vrhunskom suvremenom poezijom. (Nikola Petković). Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autoricom u programu Pisci na mreži.

Namjera nam je danas u razgovoru s Vesnom Bigom, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Vesnom Bigom, odnosno njezini tekstovi i njezin nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Bige da biste saznali više od onoga što sada znate o njemu. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

 

Autorski tekstovi

Vesna Biga: Izbor iz poezije (2001–2019)

Vesna Biga: Pazikuća koja jede jaja, 2009.

 

Linkovi

https://www.hrvatskiplus.org/utjeha_kaosa/vesna_biga.html

http://www.pipschipsvideoclips.com/hr/astronauti/af?postId=415

https://www.youtube.com/watch?v=NyDwHmyUR7o

 

Voditelji programa Pisci na mreži

Mirela Šikić-Barbaroša, AZOO

Miroslav Mićanović, AZOO

 

 

******************

Ljerka Car Matutinović

Svekolika lica otuđenosti

Vesna Biga, Sjenka na uzici, Meandarmedia, Zagreb, 2009.

 

Riječi bubre, valjaju se u gustom nizu, oslanjaju jedna na drugu, na tren se oslobode, razmiču dodijeljen im red, a onda se opet uklope, podvrgnu zadanom narativnom slijedu. Pjesnikinja Vesna Biga u zbirci Sjenka na uzici uokviruje tako povorke riječi u zgusnute poetske sintagme, čvrsto okupljene u četiri ciklusa (Bijele riječi, Anđeo brzine, Vodila sam svoju sjenku na uzici, Timarenje Kentaura). Postoji neko nepisano pravilo po kojem se mjeri poetski dignitet zbirke pjesama: ako, dakle, u jednoj zbirci ima barem desetak pjesama (!) koje u čitatelja pobude pozornost, valja se toj zbirci posvetiti, valja otkriti njezine misaone pobude i s delikatnom upornošću razodjenuti skrivena, unutarnja pulsiranja poetskoga tkiva, specifičan ritam i tempo gibanja uočenih pjesmotvora.

Tako se u prvom ciklusu, Bijele riječi, nametnula pjesma Dan je oblačan. Pjesma, naoko jednostavna, slijedi odabranom poetskom naracijom neizbježnu svakodnevicu u kojoj je pojam otuđenosti gotovo pravilo. Iz kontrapunkta izgovorene, a nepoznate riječi, i osamljene, tjeskobne jedinke, razvija se opsesivna slika otuđenosti u kojoj se gubi, nestaje stereotipan oblik komuniciranja riječima:

»… a tako bi dobro bilo da se samo smješkamo / jedno drugom, ovaj čovjek i ja, / svatko na svome jeziku zagledajući oblake, / jasno je, u ovom času, da je dan oblačan, što još reći?«

U drugom ciklusu, Anđeo brzine, pjesmi Pauk u gradu muškaraca, žena tijelima otuđenih putnika u trolejbusu suprotstavljen je pauk, kukac, koji se nakon lebdenja na tankoj niti iznad glava mučno sljubljenih ljudi nađe na nečijem ovratniku. Kratka banalna epizoda poslužit će pjesnikinji da svoju prigušenu emotivnost prebaci, uz suzdržani ironijski odmak, na pauka, koji se spasio izlaženjem iz ovratnika:

»… i ja konačno mogu odahnuti, mogu baciti pogled kroz prozor, /na pročelja kuća i izloge u kojima počiva oprema za nikud, …/ dok je unutra u ovom trenutku važno samo to da se pauk spasio«.

Monotoni ritam svakodnevice, pomalo otužno gibanje dana ili noći zapažamo u pjesmama: Na rasprodaju svakoj zjenici i Vidjela sam čovjeka koji nije vidio Mjesec. Prostranim rečeničnim sklopovima izranja priča – poema o čovjeku koji nije opazio Mjesec na nebu. Posvećenost »samo vlastitom koraku« odvlači čovjeka i osamljuje ga. Otuđuje.

U četvrtom ciklusu, Timarenje Kentaura, slika otuđenih, izgubljenih ljudi raste do apsurda. I ljubav je svedena na banalno vegetiranje i ne obećava ništa (Učitelj od ljubavi). Nema ushita, zanosa ni strasti! Sve prolazi i nestaje u monotoniji dana koji nije obećan, jer je neki »učitelj od ljubavi, lukava bitanga i zvjezdoznanac, obećao dan u kojem će sve biti na svome mjestu«. Tako žudnja za ljubavlju ostaje nedostižnom himerom. To je nemoć pojedinca izgubljena u mnoštvu, a zaljubljenost u trenutak koji živi ne pomaže mu da se osovi, da osjeti slobodu mjerljivu humanim postulatima. Kao da je sve sputano i satjerano u kalup svakodnevlja. Uzalud je zvati opsesivan (Trenutak) da se vrati, »da bude jedan i jedini« (Naprečac se zaljubljujem). Doista, pjesnikinja je možda mogla poetski drukčije osmisliti jalove trenutke življenja, ali ona je izabrala gusto tkivo poetskoga teksta koji se rasplinjava u neveselu priču (Vježba iz djetinjstva, Djeca jutra).

Vrhunac te osebujne poetike koja nije opterećena željom za sviđanjem, niti posebno žudi za komunikacijom, niti želi biti jasna, niti samoljubno umuje – nalazimo u pjesmi Timarenje Kentaura. Bijeda bivstvovanja i posvemašnja prepuštenost Usudu poetski su motivi pjesme. Od nade u bolji život nema ni slova – n.

»Ponekad je dovoljno pogledati kroz prozor, / postaviti sebi malo pitanje i onda sačekati / da se više ništa ne dogodi, da se više nikad ništa ne sazna!« Poetsko strpljenje sveta je stvar! A u vijencu od tisuću cvjetova poezije ovaj cvijet – zbirka Vesne Biga, osut je sumornim laticama svakodnevlja u kojem mučno dišu svekolika lica otuđenosti. Tražiti ravnotežu u poeziji mukotrpan je put i nadasve osoban. Po mjeri pjesnika.

 

http://www.matica.hr/vijenac/399/svekolika-lica-otuenosti-3238/

 

 

******************

Bilješka o autorici

Vesna Biga, rođena u Zagrebu, gdje je završila Filozofski fakultet – psihologiju i fonetiku. Objavila je sedamnaest knjiga poezije i proze. Članica Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog PEN centra. Sudjelovala na većem broju domaćih i međunarodnih književnih susreta, u zemlji i inozemstvu. Poezija i proza prevođene su joj je na više jezika i objavljivane u antologijama u zemlji i inozemstvu. Izvedene su joj i brojne radio-drame. Proza i poezija prevođeni su na slovenski, makedonski, talijanski, turski, ruski, ukrajinski, poljski, esperanto i engleski jezik. Pjesme i pripovijetke su joj uvrštene u više antologija.

 

Pjesme: Način pjesme, 1996; Uhodeći vlastiti pogled, 2001; Četiri straha, 2001; Ispod kapaka druge rase, 2004; Vidok koža, 2006;Sjenka na uzici, 2009; Žene na putu, 2013; Bijela panika, 2013; Moram gledati more, 2018.

Pripovijetke: Oprezne bajke, 1981; Slike iz novog sjećanja, 1987; Dušin vrt, 1995, 2003; Čovjek koji je čeznuo čudo, 1998; Deset dolazaka, 2009.

Romani: Iz druge ruke, 1983; Vlasnik smrti, 1987.

Dnevnički zapisi: Autobusni ljudi, 1999, 2000; Očekujući noćnog sokola, 2001.

Radio-drame: Premještaj, Vrata, Kućni posjet, Soba, Nesporazum s desetercem, Petero ili tišina, Iz druge ruke, Čovjek koji je čeznuo čudo.

 

Antologije poezije

Miroslav Mićanović,Utjeha kaosa, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2006.

Sanjin Sorel, Isto i različito, antologija i studija hrvatskog naraštaja devedesetih, V. B. Z, Zagreb, 2007.

Antologija hrvatske poezije, Pranat, Moskva, ur. Sergej Glavjuk, 2007.

Ervin Jahić,U nebo i u niks, antologija hrvatskog pjesništva 1989-2009, Bijelo Polje, 2009.

Grzegorz Łatuszyński,W skwarzesłońca, w chłodzie nocy(Pod žegom sunca i svježinom noći), antologija hrvatskog pjesništva 20. stoljeća,Warszawa, 2012.

 

Antologije proze

Mlada jugoslavenska književnost, Vidici, br. 7, 1978.

Mlada hrvatska proza, Republika, br. 5–6, 1979.

Panorama novije hrvatske fantastične proze – Guja u njedrima, Izdavački centar Rijeka, 1980.

Hrvatska nova proza, Književna kritika, br. 5, 1986.

Barkoj el akvo (Lađa od vode), Elektitaj kroataj noveloj, 1970–1995, Međunarodni centar za usluge u kulturi, Zagreb, 1998.

Antologija hrvatske kratke priče, prir. M. Šicel, Disput, Zagreb, 2001.

Prodavaonica tajni – izbor iz hrvatske fantastične proze, prir. J. Pogačnik, Znanje, Zagreb, 2001.

Svaka priča na svoj način(Hrvatska ženska kratka priča), prir. Tomislav Sabljak, Večernji list, 1964–2004, Naklada MD, Zagreb, 2006.

Hrvatski mozaik,antologija suvremene hrvatske proze, ur. Alla Tatarenko, Folio, Harkov, 2007.

Orientations: An Anthology of East European Travel Writting, ca. 1550-2000, ed. by Wendy Bracewell, CEU Press, 2009.

 
Web Hosting Cheap Web Hosting PayPal Hosting