Croatian(HR)English (United Kingdom)

Novosti

Želite poučavati druge, za svoj gušt ili za novac? Nemate prostor? Ne znate kako to oglasiti, naplatiti, organizirati? Niste sigurni te radite li to dobro? surprise Za vas smo stvorili Oazu znanja!  Pogledajte!

Pisci na mreži - Aida Bagić

 

Dana 17. prosinca 2014. održan je webinar iz programa PISCI NA MREŽI - 

 

Poveznica na snimkuhttps://www.livemeeting.com/cc/mspp/view?id=Pisci-Aida-Bagic&pw=Participant

Prilikom pristupanja ponekad su potrebni i ovi podaci:
•    Meeting url: https://www.livemeeting.com/cc/mspp/join
•    Meeting ID:  Pisci-Aida-Bagic
•    Attendee key: Participant

 

Gošća programa Pisci na mreži je Aida Bagić,  pjesnikinja koja to (da je pjesnikinja) provjerava u različitim rodovima (i vrstama), ako mislimo na njezinu sposobnost da tekst oblikuje i preoblikuje spram teme, spram dužeg ili kraćeg reda u tekstu. I mogli bi se tu još puno toga dodati ako se zovemo ovako ili onako – ali o tome tek razgovor slijedi.

Namjera nam je danas u razgovoru s Aidom Bagić, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Aidom Bagić, odnosno njezini tekstovi i njezin nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Aide Bagić da biste saznali više od onoga što sada znate o njoj. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

 

Autorski tekstovi

A. Bagić, Radi se o tom da zaustavim asteroid

A. Bagić, Ako se zovem Sylvia

A. Bagić, Znam li ja gdje živim

 

Linkovi 

Izbor internetskih poveznica (obrnutim kronološkim redoslijedom):

Info o zbirci poezije Tijela su laka meta  – http://www.mala-zvona.hr/tijela-su-laka-meta(pristupljeno 2. 12. 2014.)

Nikica Petković o zbirci poezije Ako se zovem Sylvia http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kritike-opsirnije.php?ppar=2706(3.11.2008.; pristupljeno 2. 12. 2014.)

Facebook stranica zbirke kratkih proza Znam li ja gdje živim -https://www.facebook.com/pages/Znam-li-ja-gdje-živim/480192618686125?ref=hl (pristupljeno 2. 12. 2014.)

Kratka priča je ženskog roda, festival kratkopričašica – Zagorki u čast: http://kratkaprica.bloger.index.hr/post/bagic-aida/2311955.aspx(2010., 2011.; pristupljeno 3. 12. 2014.)

«Dragoj L., o tome tko je pjesnikinja»,http://www.cunterview.net/index.php/Izlozbe-/-Osvrti/Dragoj-L.-o-tome-tko-je-pjesnikinja.html(Cunterview.net, 17.4.2008., pristupljeno 3. 12. 2014.)

Prijevodi pjesama na poljski i slovenski: http://kwartalnik-pobocza.pl/pob31/abagic.html(Pobocza, 1 (31)/2008)*

Gubitak sjećanja nije poremećaj»: http://www.zarez.hr/clanci/gubitak-sjecanja-nije-poremecaj(Zarez, 159, 15. 7. 2005.; pristupljeno 3. 12. 2014.))

 

Voditelji programa Pisci na mreži : Mirela Šikić-Barbaroša, AZOO i Miroslav Mićanović, AZOO

 

 

Bilješka o autoru

 

Aida Bagić rođena je 1965. u Zagrebu. Diplomirala je opću lingvistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te magistrirala političke znanosti na Sveučilištu Massachusetts, u Amherstu, SAD. Objavila je zbirku pjesama Ako se zovem Sylvia (Aora, Zagreb, 2007) i kratkih proza Znam li ja gdje živim (Zoro, Zagreb, 2012). Pojedine pjesme su joj prevedene na njemački (Relations, Literarisches magazin 1-2/2009), engleski, poljski i slovenski (Pobocza, 1 (31)/2008), a nekoliko je uvršteno u Antologiju jutra poezije (Zagreb, 2010). Kratka priča „Galjonen“ uvrštena je u zbornik Da sam Šejn (Konzor, 2007), a „Nizvodno, rijekama“ u 20+1 najbolja priča za ljeto 2014. (Brod knjižara, 2014).

 

Tijela su laka meta – jesu li?

 

Pitanje kada poezija postaje povijest vlastitog pisma (znaka) očituje se u otkriću neočekivanih jezičnih i grafičkih oblika, drukčije statike i statistike pjesničkog i proznog teksta, u razlici između onoga što smo čitali i pisali. Ali to je samo jedno od niza mogućih pitanja u knjizi pjesama Aide Bagić Tijela su laka meta. Međutim, prije bilo kakva suvisla odgovora, uvučeni smo, nadohvat oku i ruci opasna strijelca, u različite kontekste i labirinte odrastanja, zabuna i zapreka… Pjesnikinja Aida Bagić, samosvjesnom autorskom gestom, piše poeziju (skicu, prozni zapis, mikroesej, roman u nastajanju) vlastitih života i njihovih vrtoglavih promjena, uvida i tajni. Čitatelj je uvučen u ono što je upisano u tekst kao prijepor o jezičnim promjenama, kao uzmicanje ili kao interveniranje u postojeće kanone i vrijednosti, konstrukcije i očekivanja: Što je tijelo i komu je ono meta? Što je njegova jednina i množina? Čemu je izloženo?

Govori ili pjeva: privlačna pokretljivost naslova, putovanje od sebe do sebe, silina usamljenosti i brojnost različitih imena, asocijacija, podsjećanja i čitateljskih datuma? I jedno i drugo, rekli bismo misleći i na prisutno i na ono neuhvatljivo, neizrečeno u knjizi odluka o odlascima, o disanju i težini tišine, o svakodnevnom i prolaznom, o pamćenju, volji i upornosti. S uzbuđenjem čitamo što se promijenilo u slici vremena, vremena koje živi usporedo s vidljivim i nevidljivim, zaboravljenim ili prešućenim. Čitajući otkrivamo kako na mjesta jednih pristižu druga tijela (koja su uvijek laka meta), kao što uvijek izlazeći iz jezika pristižemo u drugi jezik (poezije) skrivene suvremenosti, skrivenoga života, koji, možda baš zbog toga, postaje i naš. (Miroslav Mićanović)

 

 

 

 
Web Hosting Cheap Web Hosting PayPal Hosting