Croatian(HR)English (United Kingdom)

Novosti

Naglasak rada Aquilonisa je na pronalaženju, prihvaćanju, uobličavanju, prikazivanju i širenju znanja.

Pisci na mreži - Stjepan Balent

19. veljače 20014., 17:00-18:30h, ONLINE

 

Poveznica na snimku susreta:

Pogledajte snimku susreta

 

Prilikom pristupanja ponekad su potrebni i ovi podaci:

Meeting URL: https://www.livemeeting.com/cc/mspp/join

Meeting ID: Stjepan_Balent

Attendee key: Participant

 

 


Ovomjesečni gost programa Pisci na mreži je Stjepan Balent, pjesnik čije su pjesme ujedno i kratke priče iz kojih je moguće iščitavati neke pojedinačne sudbine i opću povijest prolaznosti. Da bi ih uobličio ponekad stvara nove kovanice. Ipak, njegov svijet ponajprije je stalan dijalog tradicionalnih poetskih slika u koji se uvukla suvremenost sa svojim vizualnim i tehnološkim mogućnostima, s percepcijom novog u trajnom, sa slutnjom drukčijeg u heraklitovskom ponavljanju vode i vatre postojećeg svijeta, njegove emocionalnosti i osamljenosti podjednako.

Namjera nam je danas u razgovoru sa Stjepanom Balentom, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor sa Stjepanom Balentom, odnosno njegovi tekstovi i njegov nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Stjepana Balenta da biste saznali više od onoga što sada znate o njemu. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

 

Stjepan Balent: Zbiljna drogerija

 

Ono što su u 20. stoljeću radile ideologije – uništavale privatnost kroz poništavanje granica između osobnog i kolektivnog, privatnog i javnog – danas rade mediji i sve savršeniji oblici komunikacije. Knjiga Stjepana Balenta »Zbiljna drogerija« lirski je dokument takvog, postemocionalnog vremena. Balent spoznaje činjenicu promjene paradigme, on zna da je nadu i utjehu mesijanizma (privremeno, a kako drukčije) zamijenio akceleirani matricizam, ali ne tuguje za prošlim vremenima. Ne čudi se oko te promjene, niti se, negativno inspiriran izostankom smisla, s njome svađa. On je mirno, ne bez generacijske produktivne sjete.

 

Bačenost-u-svijet odavno smo prestali tako oslovljavati. Najprije ju je, krajem prošloga stoljeća, barem kako smo mi to sebi ovdje-u-svijetu tumačili, zamijenila odbačenost-od-svijeta. Danas ju je, upućeni tvrde, zamijenila pak simulacija koja, u svijetu umnoženih realnosti, može zvučati i optimistično. Jedna od odlika prošloga stoljeća bila je odricanje prava na privatnost. Preciznije, nije postojala granica između privatnog i javnog. Uzrok tome bili su razni ideološki projekti: od nacionalizama do internacionalizama, od revolucija do involucija.

 

Budući da se svaki veliki projekt u pravilu temelji ni na čemu (a to postaje itekako jasno kada dođe vrijeme da se istog provede u djelo), svaki veliki projekt u pravilu i propadne. Ali, veliki projekt nikada ne vodi brigu o pojedincu. I to je u konačnici sretna okolnost, jer kako drukčije bi, nakon velike propasti velikog projekta, bilo tko od nas preživio? I nastavio trajati, recimo, u vremenu postideologije, postsubjektivizma, postemocionalizma!?

 

Ono što su u 20. stoljeću radile ideologije - uništavale privatnost kroz poništavanje granica između osobnog i kolektivnog, privatnog i javnog – danas rade mediji i sve savršeniji oblici komunikacije. Knjiga Stjepana Balenta lZbiljna drogerijalirski je dokument takvog, postemocionalnog vremena. Balent spoznaje činjenicu promjene paradigme, on zna da je nadu i utjehu mesijanizma (privremeno, a kako drukčije) zamijenio akceleirani matricizam, ali ne tuguje za prošlim vremenima. Ne čudi se oko te promjene, niti se, negativno inspiriran izostankom smisla, s njome svađa. On je mirno, ne bez generacijske produktivne sjete, komentira i piše. Njegovi stihovi doimaju se kao lirska argumentacija post-lirizma, čija je ljepota upravo u toj namjerno kreiranoj diskrepanciji.

 

Svijet kojega Balent ispisuje osvijetljeni je mrak. To postemotivno »chiaroscuro« ilustrira subjekt (koji) u pjesmi »zna što je vihor: ogromni lijevak zraka« koji, iako se mraka ne boji, svjetla »drži upaljena« samo da »tome nečem, zastrašujućem/ po definiciji, što uvijek dolazi iz mraka ili iz daljine/ pokaže kako ovdje ima živih// i koliko su nemilosrdni prema sebi«.

 

Zašto se bojati mraka? - pita se autor. Mraka se bojimo i mraku se molimo, piše u svom kod nas nekidan objavljenom romanu Naslijepo, budući nobelovac Claudio Magris, jer mrak ne sadrži ništa. To je dovoljan razlog strahopoštovanju. Ali, sugerira Balent, da bi se strah odagnao, treba se samo prisjetiti dana kada smo prvi put bili odvedeni u kino. Kada su svjetlo i mrak, hineći iluziju, zajedno za nas stvorili stvarnost.

 

Lirska suvremenost Zbiljne drogerije svjesna je nužnosti, kako su nam s velikih ekrana, šaljući svjetlo da pokori mrak, govorili: »miroljubive aktivne koegzistencije« poezije i medija, mogućnosti lirizacije i akceleracije svijeta koja je razvidna u spoznaji bezgraničnosti, nezaustavljivosti i jednog i drugog. Ono što govori u prilog ovoj pretpostavci je »za naše prilike« nevjerojatno uspio suživot tradicije i individualnog talenta. U pjesmi »oluja je trgala noć...« čitamo o ne tako senilnome djedu koji je »na gornjoj terasi vitlao sabljom iz prvog svjetskog rata/ povicima Udri Ilija!...« i tako izazivao munje.

 

Za razliku od neozavičajnih neoguslara koji su rođeni nakon Balenta, Balentu je kristalno jasno da tradicija ne mora biti smrt individualnog talenta: kako ona kolektiva, tako ona jedinke. Ne samo da ona, ispravno tretirana, ne mora biti ni ponos ni uteg, nego da čak može biti i izvor zabave. Kada se, naravno, spozna da se tradiciju (samo) ne nasljeđuje, nego da je se (prvenstveno) izmišlja i konzumira bilo iz poštovanja, bilo prema potrebi... No, uvjet je za to, što je kod Balenta slučaj, da onaj koji piše, o sebi ne misli kao o demijurgu, nego kao o proizvodu i proizvođaču tradicije. O invenciji tradicije čitamo u pjesmi o princu koji je napustio svoju kneževinu i postao njezin sluga, »ali to je bilo tako davno, toliko davno, da se/ počelo vjerovati kako je sve to reklamni trik lokalne/ turističke zajednice« (17).

 

Iako katkada isklizne u nepotrebnu doslovnost (»pojavio se u ne-vremenu. zato praznina, jer/ još nije bio izmišljen nikakav svijet za njega«) (22); »naravno, neki sumnjaju je li on/ Taj, pravi izbor za tako složeni zadatak« (34) »rekli su i umrli od usamljenosti« (47)) ili mu se omakne pokoja »mala keramička figurica«, Balent je napisao knjigu itekako vrijednu čitanja. Njezine vrhunce nalazim na stranicama 29, 33. i 46.

 

Nikola Petković, Novi list, 20. prosinca 2007.

 


 

Bilješka o autoru:

 

Stjepan Balent rođen 1969. godine u Čakovcu. Studirao je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu te novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Studirao je i elektrotehniku na Sveučilištu u Mariboru. Kao novinar radio je u Glasu Slavonije, za izdanja EPH, a od 2002. je urednik na portalu Net.hr (ex-www.iskon.hr). Autor je natječaja za kratku priču Ekran priče, rezultat kojeg su tri istoimene knjige u izdanju Naklade MD, dok je Ekran priče_04 objavio Profil International. Pjesme i priče, koje su prevođene na više jezika, objavljivao je u književnoj periodici, radiju i na internetu. 1995. dobio je drugu nagradu na natječaju Goran za mlade pjesnike.

 

Objavio

Kako stvari stoje? (s Ivanom Jašić i Tihanom Jendričko); pjesme; SKUD I. G. Kovačić, Zagreb, 1995.

Voda; pjesme; Naklada MD, Zagreb, 1998.

Zbiljna drogerija; pjesme; AGM, Zagreb, 2007.

 

Uredio

Ekran priče_01; priče; Naklada MD, Zagreb, 2003.

Ekran priče_02; priče; Naklada MD, Zagreb, 2004.

Ekran priče_03; priče; Naklada MD, Zagreb, 2005.

Ekran priče_04; priče; Profil International, Zagreb, 2006.

 


 

Dodaci:

Autorski tekstovi

S. Balent, Kako stvari stoje

S. Balent, Voda

S. Balent, Zbiljna drogerija

S. Balent, Neobjavljene pjesme

 

Korisni linkovi i mjesta

 

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima / Besplatne elektoničke knjige:

Voda: http://www.elektronickeknjige.com/balent_stjepan/voda/index.htm

Zbiljna drogerija: http://www.elektronickeknjige.com/balent_stjepan/zbiljna_drogerija/index.htm

Ekran priče1: http://www.elektronickeknjige.com/zbornik/ekran_price_01/index.htm

Ekran priče2: http://www.elektronickeknjige.com/zbornik/ekran_price_02/index.htm

 

 

Voditelji programa Pisci na mreži

 

Mirela Šikić–Barbaroša, AZOO

Miroslav Mićanović, AZOO

 

 

 
Web Hosting Cheap Web Hosting PayPal Hosting