Croatian(HR)English (United Kingdom)

Novosti

Jedan od vrlo važnih segmenata poslovanja organizacije je sigurnost informacijskog sustava. Aquilonis nudi hrvatskim korisnicima proizvode koji su ocijenjeni kao najbolji u svojoj klasi, a bitno niže cijene od sličnih proizvoda iste kvalitete. ->>više

Pisci-na-mrezi-Rajki

Pisci na mreži - 11. studenog 2015. od 17,00 do 18,30 sati. gost IGOR RAJKI

Voditelji programa : Mirela Šikić-Barbaroša i Miroslav Mićanović, AZOO

Poveznica na snimku

 

Današnji gost programa Pisci na mreži je Igor Rajki, koji nas u labirintu jezičnog istraživanja, različitih pripovjedačkih perspektiva i poligona razvodi od događaja do lika, od lika do tajne montaže, začudnosti, onostranog i suvremenog, stranog i poznatog svijeta. Čitatelj ima što tražiti, istraživati, pitati sebe i druge…

Namjera nam je danas u razgovoru s Igorom Rajkijem, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Igorom Rajkijem, odnosno njegovi tekstovi i njegov nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Igora Rajkija da biste saznali više od onoga što sada znate o njemu. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

 

Dodaci

 

Autorski

I. Rajki, Proza, 2015.

 

Linkovi

http://www.mvinfo.hr/clanak/igor-rajki-razumjeti-osjecaj-u-kojem-nije-nuzno-osjetiti-razumijevanje

http://arhiva.portalnovosti.com/2013/07/igor-rajki-stvarnost-je-naporna-do-dosade/

 

Igor Rajki: Mamac za duhove

 

Igor Rajki je suvremeni hrvatski pisac koji se svojim prethodnim djelima, roman Katalog o božjim dostavljačima (Faust Vrančić, 2000) i zbirka priča Pravilnik o stvaranju predodžbi (Naklada MD, 2002) dokazao kao prozaist izrazito sklon nekonvencionalnom književnom izričaju, formalnom eksperimentiranju te lingvističkoj razigranosti. S obzirom na to da je njegova nova prozna zbirka Mamac za duhove (Naklada Ljevak, 2004) prvenstveno namijenjena tinejdžerskom uzrastu, Rajki je bio primoran malo “zategnuti uzde”, ali i unatoč tome nova knjiga također sadrži sve prije spomenute značajke njegova nekonvencionalnog izričaja.

 

Tako primjerice, baš poput Nabokova koji u svojoj memoarskoj knjizi Govori, sjećanje! (Otokar Keršovani, 2003) slova oslikava bojama i na taj način vrši njihovu karakterizaciju, Rajki u izvrsnoj priči Jednoznamenke svakoj pojedinoj brojci (od 1 do 9) upisuje osobnosti (pa je tako šestica zanesena stidljivka, četvorka plaha i bojažljiva zbog nekih teških računa koji su joj se dogodili u djetinjstvu dok je osmicauvijek dobro raspoložena i umiljata, a uz to i zgodna, sa onim svojim zanosnim oblinama). Rečena se priča izdvaja kao vjerojatno jedinstven slučaj u književnosti da autor za mjesto radnje odabire unutrašnjost jednog džepnog računala (popularnog “digitrona”), a sve s ciljem da kroz otkačenu priču o ljubavi brojki 1 i 0 pokaže da se, suprotno uvriježenom mišljenju, brojevima život ne odvija u zajedništvu i nije istina da sve međusobno dijele.

 

Dok mu je u spomenutoj priči brojka 1 nesvakidašnji noseći lik, za glavnog protagonista priče O hladnom suncu i toplom snijegu Rajki uzima, ni manje ni više nego Sunce, a glavnu ulogu u priči Vlasnici lutajućih odraza on dodjeljuje jednom zaljubljenom odrazu u zrcalu(!), u čemu se dodatno očituje otkačenost i nekonvencionalnost Rajkijeve proze.

 

Kako je knjiga ponajprije usmjerena pubertetskim uzrastu, nimalo ne čudi da sve tri prije spomenute, ali i mnoge druge priče iz zbirke za tematsku okosnicu imaju motiv zaljubljenosti. Međutim, iako je većinom u pričama riječ o ljubavnim jadima mlađahnih pripadnika ljudske vrste, Rajki ne preže da lirskom suptilnošću dočara i zaljubljeničku zanesenost sidra i plutače ili čak da oslika ljubavne susrete mora i nebeskog svoda. Upravo nježna, melankolično intonirana priča More i nebeski svod kao i minijatura Tmine u mraku (gdje autor dočarava svakovečernja, vižljasta vretenasta obavijanja naših soba tminom, nakon gašenja svjetala pred spavanje) dva su ogledna primjera kod kojih Rajki naglasak stavlja na oneobičavanju i poetskom doživljavanjusvakodnevnih pojavnosti i mikrosvijeta svojeg (i naših) života.

 

Igor Rajkije autor koji svijet promatra očima razigrana maštovita djeteta te fantastiku i bajkovitost pronalazi u banalnostima svakodnevice (pa tako npr. u priči Torta iz svemira on u jednoj najobičnijoj torti, koja čak nije ni rođendanska, prepoznaje svemirski brod, dok mu u priči Vježbanje sjene, noću, dok im vlasnici spavaju, papuče odlaze iz kuća i žive vlastite živote). Iako mu priče obiluju fantastičnim elementima, a pojedine (poput Čizme od bananine kore) preuzimaju kaotičnu dramaturgiju snova, Rajki ipak ne narušava ustaljeni poredak nego, promatrajući svijet iz drukčijeg ugla, on postepeno i neprimjetno iz stvarnoga klizi u onostrano, izmaštano, a time ravni san i javu te izjednačava doslovno i simbolično.

 

Kroz većinu se priča, kao što rekosmo, neprestano provlači motiv mladenačke zaljubljenosti, ali – kako to nije jedini problem koji muči tinejdžerski uzrast – autor u pričama prostora posvećuje i odnosima unutar suvremene obitelji te relaciji roditelj – dijete, s naglaskom na čestom nerazumijevanju pa čak i zapostavljanju djece od strane “nadređenih im” odraslih (priče Čarobnjak, Vježbanje sjene, Mama: tata = ja i ostatak od dijeljenja).

 

Igor se Rajki u svojim pričama na sve strane razbacuje vrlo maštovitim idejama i zaista originalnim dosjetkama od kojih većina naprosto vapi za širom, romanesknom razradom (poput već spomenute fantastične ideje o oživljenim papučama ili pak nesvakidašnjeg motiva nestanka ljudskih odraza u zrcalima u priči Vraćatelj izgubljenog izgleda, kojom, osim Kafke, autor osjetno zaziva i Saramaga iz njegova Ogleda o sljepoći), a svoju iznimnu dosjetljivost on dokazuje i na lingvističkom polju pa svoje priče napučuje brojnim igrama riječi, jezičnim dvosmislicama i vlastitim kovanicama (poput glagola “ukrevetiti se”, “zasrsiti”, “tminanje”, “sinjenje mora”, "zanarančastiti se (sunce)", i sl.).

 

Mamac za duhove vrlo je zabavna zbirka priča koja komunikaciju sa mlađim čitateljima (čiju inteligenciju autor nimalo ne podcjenjuje pa ne pribjegava ni formalnoj niti sadržajnoj simplifikaciji) uspostavlja kroz izrazitu maštovitost motiva i razigranost fabuledok će “one koji više nisu djeca” svakako privući verbalna virtuoznost i lingvističke igrarije, kao i brojni eksperimenti na planu forme. A sve to od autora koji budno pazi i ne dopušta da mu se bilo kakva banalnost ušulja u tekst.

 

http://www.lupiga.com/knjige/mamac-za-duhove


Bilješka o autoru

 

Igor Rajkirođen je 1965. godine u Zagrebu. Objavio je niz romana i knjiga priča: Katalog o božjim dostavljačima, Pravilnik o stvaranju predodžbi, Mamac za duhove, Užasana, Umoreske, Znanost pogrde, Nebeska semantika, Dobro izgledaš, Stubištarenje, Ne bih o tome (s Borisom Beckom), Zadirivalište, Stalak za poljupce, Posuđene ispričnice, Detektor istine, Puteni nametnik, Atavizmirenja.

Zastupljen u antologiji priča za djecu i mladež: Zbirnik (2004) te uvršten u zbirku Najbolje hrvatske priče (2006) i Blizine, nigdine i fritule (2011).

Dobitnik je nekoliko nagrada.

Izvedeno mu je nekoliko radioigara na dramskom programu HR-a te Pljačka u omnibusu Zagrebački pentagram u izvedbi ZKM-a (2009) i Čarobnjak u izvedbi Tigar teatra (2011).

 

 
Web Hosting Cheap Web Hosting PayPal Hosting