Croatian(HR)English (United Kingdom)

Novosti

Pišite bez straha po zidovima! Na sastancima, kod brainstorminga, planiranja, kao putokaze ili kod kuće! Savršena igračka za djecu! smiley Ne ostavlja tragove na zidu. Grafiti folija se sama drži na bilo kojoj podlozi.

Pisci na mreži - Ušumović

Pisci na mreži - 25. svibnja 2016.  u 17,30 Neven Ušumović 

Voditelji programa : Mirela Šikić-Barbaroša i Miroslav Mićanović, AZOO

 

Poveznica na snimku

 

 

Gost 55. programa Pisci na mreži je Neven Ušumović, pisac i prevoditelj, autor kod kojeg se ne zna „kad se iz stvarnosti prelazi u fikciju, ali sve su to prameni fikcije, u nejasnim odnosima s našim životima, nošenima preko raznih granica koje netom nestaju, pa nastaju na drugim, neočekivanim mjestima. Granice u prostoru ili vremenu: državnih tvorevina, jezičnih varijanti, vremenskih perioda, razdijeljenih raznim ratovima, 'prvim', 'drugim' i 'ovim zadnjim'. A na svakoj granici se završava jedna priča. I počinje nova.“ (Ladányi).

Namjeranam je danas u razgovoru s Nevenom Ušumovićem, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Nevenom Ušumovićem, odnosno njegovi tekstovi i njegov nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

Molimo vas pročitajteponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Nevena Ušumovića da biste saznali više od onoga što sada znate o njemu. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

 

Dodaci

 

Autorski tekstovi

 

N. Ušumović, 7 mladih, izbor, 1997.

N. Ušumović, Ekskurzija, ulomak, 2001

N. Ušumović, Makovo zrno, 2009.

N. Ušumović, U stočnom vagonu, 2014.

 

Linkovi – elektroničke knjige (Južne životinje, Naizgled)

 István Ladányi: http://www.kriticnamasa.com/item.php?id=190

Vladimir Arsenić: http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/63668-granicama-ljubavi.html

Saša Ćirić: http://www.elektrobeton.net/anticement/istarski-bluz/

Teofil Pančić: http://www.vreme.com/cms/view.php?id=850957

 

Bilješka o autorici

 

Neven Ušumović, pisac i prevoditelj. Rođen 1972. godine u Zagrebu. Odrastao u Subotici (Srbija). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao filozofiju, komparativnu književnost i hungarologiju, studirao turkologiju. Živi na relaciji Kopar–Umag. Ravnatelj Gradske knjižnice Umag. S mađarskog prevodio Ádáma Bodora, Bélu Hamvasa, Ferenca Molnára i Pétera Esterházyja. Zajedno sa Stjepanom Lukačem i Jolán Mann uredio antologiju suvremene mađarske kratke priče Zastrašivanje strašila (2001).

Objavio: 7 mladih (priče, Zagreb, 1997); Ekskurzija : roman kratkog daha (Zagreb, 2001); Makovo zrno (priče, Zagreb, 2009); Rajske ptice (priče, Zagreb, 2012). Izabrane priče objavljene su mu pod nazivom U stočnom vagonu (Beograd, 2014). Prevođen je na engleski, njemački, španjolski, talijanski, mađarski i slovenski jezik.

Uvršten je u američke antologije Best European Fiction (ur. Aleksandar Hemon, Dalkey Archive Press, 2010) i Zagreb Noir (ur. Ivan Sršen, Akashic Books, 2015).

 

 

Jagna Pogačnik

Makovo zrno

 

Mjesto Nevena Ušumovića (1972) na našoj proznoj sceni poprilično je usamljeno; onih tisuću proznih cvjetova na koje se rado pozivamo jednostavno ne isprepleće svoje korijenje s ovim pripovjedačem, a i vodu crpi iz posve drugog izvora. Ova «cvjetna» metaforika imala je za cilj reći kako je agilni umaški knjižničar (koji pamti i zagrebačke i subotičke adrese), autor zbirke priča 7 mladih i romana Ekskurzija, poprilično izmješten iz recentnog konteksta, ali je njegova proza kojom se javlja povremeno i nakon dugačkih pauza, itekako važna i referentna točka.

Spoj postmodernističkih strategija i stvarnosnih tema bio je karakterističan za njegov «roman kratkog daha», a takav se dah prelio i u novu zbirku priča u kojoj se, također, uspostavlja zanimljiv i znakovit dijalog s jednim od prvih mađarskih modernista, Subotičanom Gézom Csáthom, prozaikom s prijelaza onih prošlih stoljeća.

Kao vrsni prevoditelj s mađarskog jezika, Ušumović priče gradi na podlozi Scáthovih motiva, ali prije svega ispisuje originalnu subotičku kroniku s početka devedesetih. 'Stvarnosne' teme ulaze u njegove priče suptilno i nenasilno, ali su i kao takve vrlo jasno prisutne, a kroz devet priča u kojima se pojavljuje čitava galerija likova (u rasponu od Japanaca koji su se vlastitom voljom privremeno naselili u Subotici do starice koju komunistička vlast rješava 'tereta' naslijeđene tvornice), uobličava se mračna i sugestivna slika grada u vojvođanskoj ravnici, melankolična baš onoliko koliko je to znakovito za krajolik, ali i konkretno vrijeme nedavne prošlosti.

Ušumovićeva zbirka Makovo zrno u cjelini djeluje kao raspršeni i fragmentarni roman u kojem se izmjenjuju pripovjedne perspektive i glasovi, pojavljuju likovi neshvaćenih umjetnika koji umiru u bijedi ili si 'pripomažu' opijumom, gotovo kao izmješteni iz nekih prošlih (Csáthovih) stoljeća i poetika, čija je sumaglica života ispresijecana rezovima konkretne, nasilne zbilje s početka devedesetih.

Ušumovićevi likovi odlaze, odlazili su ili sanjaju odlazak iz vojvođanskog gradića (često je željena ili isprobana destinacija, kao i kod samog autora upravo Zagreb), a u međuvremenu koje je trenutno njihov život suočavaju se s nesretnim brakovima, izolacijom zemlje, pronađenim kostima ubijenih u vlastitom vrtu, sudbinom imigranata ili pak vlastitom probuđenom seksualnošću.

Koliko Ušumovićeve priče prilaze svim tim temama iz drugog kuta, bez ikakve objašnjavalačke gestualnosti, svjedoči jedna od najboljih u knjizi «U stočnom vagonu» u kojoj se isprepleću motivi holokausta, odrastanja bez roditelja, erotskog buđenja, pa i svojevrsne ekološke osviještenosti. Čak i tema kao što je stradanje Židova u 2. svjetskom ratu (dodirnuta i u priči «29 novembar») kod ovog je pripovjedača svedena na veliku životnu, pa i literarnu istinu – manje je više.

Ušumovićeve priče u kojima se vješto, gotovo konceptualno nadopisuju stilske epohe, a simbolističke i ekspresionističke slike nadopunjuju onim realističkim, u stalnom su dijalogu s prošlošću – dijelom je taj dijalog usko literaran, a dijelom vrlo 'stvarnosan', kao u slučajevima kad se kao tema pojavi izgubljena urbanost i alternativnost grada ili pak znakovito ubaci autentičan bunjevački govor.

Ušumovićeva zbirka po treći put prezentira ovoga autora kao vrsnog stilista, sklonog formalnim, ali i tematskim poigravanjima, čija je svaka knjiga rezultat promišljanja i zaokruženog koncepta, kao i dokaz da literatura još uvijek može nastajati iz literature. Nakon Makovog zrna ipak još uvijek ostaje dojam kako ovaj pisac može još više i svakako češće.

 

(skupovi): gatherings, meetings, sets

(avangard): avanarda


(avangarda): advance guard, advant-garde, avangard, avantgarda, avantgarde, Avant-garde, the Avant-Garde

 
Web Hosting Cheap Web Hosting PayPal Hosting