Croatian(HR)English (United Kingdom)

Novosti

Nema više životne radosti u vama? Tijelo vam je ukočeno i umorno? Baš za nas takve, stvorili smo Oazu plesa i pokreta. Nisu to dosadne vježbe, niti frustrirajuće plesne škole. Nije to samo za mlade i spretne. To je za sve nas. Ma, morate doći bar jednom. A ako ipak nemate hrabrosti ili vjere da će vam biti ugodno, pišite nam o svojim željama i bojaznima.

Pisci na mreži - Boris Domagoj Biletić

71. Pisci na mreži, 31. (srijeda) 2018. u 17 sati: Boris Domagoj Biletić

 

Gost 71. programa Pisci na mreži Boris Domagoj Biletić, pjesnik i esejist, onaj koji se, između ostalog, bavi pitanjima jezika kao kulturnog dobra, afirmativnim pisanjem o dijalektalnoj književnosti i njezinim predstavnicima, tražeći i opisujući ono što je kapital istarske (i ne samo istarske) kulture i književnosti.

Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autorom u programu Pisci na mreži.

Namjera nam je danas u razgovoru s Borisom Domagojem Biletićem, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Borisom Domagojem Biletićem, odnosno njegovi tekstovi i njegov nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Borisa Domagoja Biletića da biste saznali više od onoga što sada znate o njemu. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

 

Dodaci

http://www.plima.org/index.php/tekstovi/273-boris-biletic-intervju

https://stilistika.org/jezik-in-fabula-pisci-o-jeziku-i-stilu/pisci/320-biletic-boris-domagoj 

http://www.matica.hr/kolo/313/o-tragediji-istarskog-hrvatstva-20670/ 

 

Autorski

 

Boris Domagoj Biletić, Imam riječ, 1980–2005, izbor, 2012

 

Voditelji programa Pisci na mreži

 

Mirela Šikić-Barbaroša, AZOO

Miroslav Mićanović, AZOO

 

Helena Sablić Tomić

Boris Domagoj Biletić : Pristrani čitatelj I. i II.

 

Devet zbirki poezije, pet uredničkih izdanja, dvije knjige studija, ogleda i kritika, jedna monografska studija locira Borisa Domagoja Biletića, inicijatora međunarodnih Pulskih dana eseja, urednika časopisa Nova Istra, utemeljitelja i predsjednika Istarskog ogranka DHK-a u kontekst onih osobnosti čija energija projicira odjeke o egzistencijalnom prostoru znatno šire i jače nego što se to često i njemu samomu čini.

Dvoknjižje Pristrani čitatelj sastavljeno je od stotinjak žanrovski različitih tekstova, od javnih napisa do intimnih, ponekad i anegdotalnih zapisa, pisanih jasnim i personaliziranim pristupom bez obzira na to o kojemu se licu autor obraća čitateljima. Ono je dobar vodič kroz pisanu riječ i kulturna zbivanja u Istri u posljednja dva desetljeća (od 1983. godine do danas). Čita se Čitatelj i kao oblik zavičajne čitanke oblikovane kroz nekoliko pripovjednih glasova kojima se ocrtava mikrouniverzum jednoga prostora, ali i njegova mnogolika identitetska fizionomija.

Objelodanjivanje ovoga mozaika tekstova ne prepoznaje se samo u njegovoj spomenarskoj vrednoti tipa „da se ne zaboravi“, već ponajprije u energiji „prohujalih“ knjiga i prošlih događanja kojom se može oblikovati nacrt za novo pisanje povijesti jednoga značajnog korpusa hrvatske književnosti, dajući joj pri tome potrebne informacije o izvanjskoj i unutarnjoj dinamici života oko knjige.

Biletić tekstovima iz Pristranog čitatelja ne želi krenuti u neka teška redefiniranja kulturnoga identiteta Istre, odnosno nacionalnog, regionalnog ili bilo kakva globalnog aspekta koji bi trebao ukazati na hrvatsku kulturnu identifikaciju regije, već se oni čitaju kao jedan mogući, a zašto ne i novi način komunikacije i razmjene informacija o specifičnostima zavičajnoga književnog kruga.

Nije pri tome zanemarena niti poveznica sa sličnim osobnostima iz kontaktnog talijanskog ili slovenskog kruga (Vježbanje boljeg života – F. Tomizza i N. Fabrio; U Trstu, o istarskoj književnoj sceni danas). Nije promaklo autoru u koncipiranju ovih knjiga prostorne granice preklopiti s kulturnim elementima drugih (od Slavonije preko Litve do Frankfurta i Makedonije). Iz tih se književnih i kulturnih pretapanja, među ostalim, crpi legitimitet označavanja granica i kolektivnih identiteta.

Posebice se otvaraju pitanja jezika kao kulturnog dobra što kroz afirmativno pisanje o dijalektalnoj književnosti (Čakavska krležijanska konstanta Zvane Črnja; Istarska čakavska anabaza – put k suvremenosti) i njezinim istarskim predstavnicima (Matko Laginja, Mato Balota, Evelina Rudan, Milan Rakovac) Boris Domagoj Biletić pažljivo bira, bez predumišljaja naglašavajući kako je upravo ona važan kapital istarske kulture i književnosti.

Ovo emocionalno okupljanje oko zavičajnika zadobiva vrijednost u onome trenu kada ono nije samo frazeološki usmjereno iskazivanju hvalospjeva, već kada ova „slagalica motrišta“ poprimi oznake "istinske magije koja je posve neprimjetna". Tada čitatelji Biletićevu ponekad oštru (O pogubnosti kampanilizma i prigodničarstva u kulturi; Banalnost života i/ili poezije – Tatjana Gromača: Nešto nije u redu?), provokativnu, gotovo svađalački zavodljivu riječ, posebice kada piše o agramerskoj kulturnoj i književnoj centralizaciji, osjećaju kao sredstvu provokacije, a ne kao autorov cilj manipulacije njihovim mišljenjem.

Jer „zavičajno jest vrijednost, neprispodobiva i iznimno dragocjena, uvijek kada nije obrambeni alibi“, piše na jednom mjestu u ogledima Biletić, nastojeći još jedanput pokazati intenzivnosti burnost književnoga života u Istri i oko nje.

Upravo se čitljivost ovih odmjereno i kulturno napisanih tekstova očituje u mogućnosti da se širem krugu čitateljstva dade temelj i potakne vjera u afirmaciju kulturnog dijaloga, osobito u komparativnoj perspektivi procesa civiliziranja Hrvatske u odnosu na Europu i Balkan.

Biletić kao pristrani čitatelj nastoji riječju i kulturnim djelovanjem preinačiti teritorijalnu graničnu (ne)propusnost u mjesto energičnijeg prožimanja i zbližavanja, pristupajući književnim djelima kao prostorima iz kojih se kreće u propitivanje mikrohistorije toliko potrebne u razumijevanju povijesti, određivanju identiteta u svoj njegovoj širini i dubini.

Ako se u tome "pristranome" ogleda nešto fatalističko i ograničavajuće, onda se Biletiću takav pogled ne pripisuje, već ga se vidi kao ozbiljnog i analitičnog kritika osnaženog prostorom koji mu je odredio osobnost i prepoznatljivost.

 

(Tekst je prvotno objavljen u Vjesniku)

 

Bilješka o autoru

 

Boris Domagoj Biletić(Pula, 22. ožujka 1957.) osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao, magistrirao i doktorirao. Objavljuje od 1977. godine uglavnom poeziju, eseje, studije i kritike. Usto je urednik, polemičar, publicist i antologičar. Među osnivačima je Istarskoga ogranka DHK-a i pokretačima Šoljanovih dana. Osnovao je časopis Nova Istra koji uređuje, kao i njegovu biblioteku, te je pokretač međunarodnih Pulskih dana eseja. Dobitnik je važnijih književnih nagrada i priznanja, među kojima: Mlada Struga, Tin Ujević, KulturKontakt, Julije Benešić, Sv. Kvirin, Fran Galović... Primio je odličje reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića i Medalju Grada Rovinja. Ravnatelj je Gradske knjižnice Matije Vlačića Ilirika u Rovinju. Živi u Puli. Od 1983. do 2017. objavio je 17 knjiga te sastavio više antologije i priredio 15 izbora iz djela pojedinih pisaca i zbornika. Uredio je više od stotinu knjiga. Zastupljen u domaćim i stranim antologijama (od novijih u: The Canon of Croatian Poetry, 1450-2000, iz 2015.), enciklopedijama, književnopovijesnim pregledima, prevođen na 15-ak jezika, nastupao na brojnim domaćim i inozemnim poetskim festivalima i sl. Pjesničke zbirke i izbori iz poezije: Zublja šutnje, Muški vrisak (Maški vrisok, na mak.), Primorski nokturno, Pjena brzih oblaka, Radovi na nekropoli, Oblik za dušu, Mali abecedarij / My Pocket ABC (hrv.-engl.), Imam riječ, Vatrene kugle i monolozi pod križem, U gostima, Imam zbor (mak.). U tajnom predjelu priče Biletićeva je e-knjiga dostupna na internetu. Sa slikarima Z. Milićem (Posljednja kronika) i B. Mascarellijem (Istarski rukopisi / Caligrafie istriane) objavio je dvije grafičko-pjesničke mape, a s glazbenikom D. Marušićem pjesničko-glazbeni CD O ljubavi i smrti. Član je DHK-a, MH-a itd. te bivši član Hrvatskoga PEN-centra. Objavljene pjesničke knjige: Zublja šutnje(Istarska naklada, Pula,1983), Maški vrisok (Muški vrisak, Književna omladina Makedonije, Skopje, 1985), na makedonskom jeziku u prepjevu Jadranke Ristić; Primorski nokturno (Istarska naklada, Pula, 1986), Pjena brzih oblaka (Istarska književna kolonija Grozd / Čakavski sabor, Pula, 1990), s pogovorom Alda Klimana; Radovi na nekropoli (Ceres, Zagreb, 1996), s pogovorom Milana Rakovca; Oblik za dušu (Reprezent, Buzet, 1999), s pogovorom Luka Paljetka; Mali ABECEDARIJ / My Pocket ABC (Ceres, Zagreb, 2006), dvojezično hrvatsko/englesko izdanje, u prijevodu Vide Pust Škrgulja; Imam riječ (Altagama, Zagreb, 2006), izabrane pjesme (izabrao i predgovor napisao Milorad Stojević); Vatrene kugle i monolozi pod križem (Riječ, Vinkovci, 2007), izabrane pjesme u nizu Carmen Croaticum (izabrala i predgovor napisala Alida Bremer), U gostima (DHK, Zagreb, 2007 ), izbor prepjevā autorove poezije na strane jezike; predgovor napisala Alida Bremer; Imam zbor (Blesok, Skopje, 2011), izabrane pjesme na makedonskom jeziku u prepjevu Igora Isakovskog; O ljubavi i smrti / On Love and Death (MH Ogranak Pazin, Pazin, 2016), zvučna građa, CD s Biletićevom poezijom i glazbom Darija Marušića; Zato što vrime ne prolazi (Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2017), štokavsko-čakavska zbirka.

 
 
Web Hosting Cheap Web Hosting PayPal Hosting