Croatian(HR)English (United Kingdom)

Novosti

Jedan od vrlo važnih segmenata poslovanja organizacije je sigurnost informacijskog sustava. Aquilonis nudi hrvatskim korisnicima proizvode koji su ocijenjeni kao najbolji u svojoj klasi, a bitno niže cijene od sličnih proizvoda iste kvalitete. ->>više

Pisci na mreži - Maša Kolanović

 

 

 

Gošća 69. programa Pisci na mreži Maša Kolanović, autorica koja je u predavačkoj praksi, ali je i ona koja u svojim tekstovima (teorijskim, proznim – diskurzivnim i fikcionalnim) spaja i razdvaja, eksperimentira, istražuje i propituje od kvarta do Amerike, tamo i natrag… Ali to nije sve! Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autoricom u programu Pisci na mreži.

Namjera nam je u razgovoru s Mašom Kolanović, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autorima, autoricama, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?

Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.

Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Mašom Kolanović, odnosno njezini tekstovi i njezin nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor.

Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu knjige i tekstove Maše Kolanović da biste saznali više od onoga što sada znate o njoj. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam želi reći o sebi.

 

Dodaci

 

http://elektronickeknjige.com/biblioteke/online/slobostina-barbie/

http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/imaginarij-malog-ja

https://www.academia.edu/16753817/Tamo_je_trip_Tamo_je_sign_Tamo_je_Jamerika_

http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/95968-Izlet-SAD.html

https://www.tportal.hr/kultura/clanak/jamerika-rasprsena-verzija-crtanog-romana-20140311

 

Autorski

M. Kolanovic, Zadnji Twin Peaks, 2017.

M. Kolanovic. Jamerika, 2017.

 

 

Voditelji programa Pisci na mreži :   Mirela Šikić-Barbaroša, AZOO i Miroslav Mićanović, AZOO

 

Kristina Špiranec - Imaginarij malog 'ja'

Maša Kolanović, Jamerika: trip, Algoritam, Zagreb, 2013.

 

Emancipate yourselves from mental slavery,

none but ourselves can free our minds.

(B. Marley)

 

Naše predodžbe o Drugome, bilo da je riječ o pripadniku druge nacije, rase, religije ili seksualne orijentacije, uvijek su istovremeno i zrcala nas samih. Način na koji promatramo Drugoga uvijek može osvijetliti i našu vlastitu poziciju u svijetu zato što su te slike Drugoga tek diskurzivne tvorevine u najvećoj mjeri danas oblikovane medijima. Kako su naša viđenja onoga što nam je strano konstruirana i uvjetovana, na veoma jedinstven način otkriva nam Maša Kolanović u svojoj novoj knjizi, neobičnome žanrovskom koktelu pod imenom Jamerika: trip – verbalno i vizualno propitujući doživljaj Amerike kao mitske zemlje ostvarenja američkoga sna.

 

Riječ je o intermedijalnom eksperimentu koji spaja poeziju i prozu te crteže i strip, koje je izradila sama autorica. Njezina je knjiga mješavina narativne poeme i putopisa, a već riječ 'trip' u naslovu upućuje s jedne strane na temu putovanja, a s druge strane priziva halucinantno stanje izazvano psihodelicima, što odgovara šarolikim stranicama knjige, ali i poimanju slike Amerike kao jedne vrste iluzije. Naime, radnja nije nimalo neobična: pripovjedačica sa svojim roditeljima putuje iz Zagreba u posjet bratu, mladome znanstveniku koji je napustio domovinu i radi na Wall Streetu. Oni posjećuju najčešća turistička odredišta, New York, Los Angeles, Las Vegas i Grand Canyion, pri čemu nam se tekstom i ilustracijama pokušava dočarati središte neoliberalno-kapitalističkog mentaliteta. Naglasak nije toliko na obiteljskim odnosima, koliko na pripovjedačičinu doživljaju toga blještavog svijeta koji svakome nešto obećava.

 

Ono što u Mašinoj knjizi najviše privlači, i naposljetku može uzdrmati čitatelja, mehanizmi su kojima autorica oblikuje svoj tekst, koji su u izravnoj vezi s odnosom što ga pripovjedačica zauzima prema opisanoj mitskoj zemlji. Slojevita pozicija pripovjedačice, u tekstu samoprozvane 'ja' iliti 'mali Ju-ju', proizvodi spomenuto zrcaljenje između 'ja' (koji nerijetko prelazi u 'mi') i Amerike, odnosno omogućuje nam da kroz tu poziciju jasnije sagledamo američku kulturu, ali i samu pripovjedačicu, što naravno vodi i do čitatelja. Zbog toga i odlična jezična legura u naslovu – Jamerika veoma zorno predočava višestruk odnos i neminovnu uvjetovanost našega pogleda.

 

Naime, čitatelj će odmah uočiti višeglasnost pripovjedačice koja se postiže preuzimanjem različitih diskursa – od usmene balade, Šimića i Matoša, citata Azre i Metallice, Marxa i Engelsa, do diskursa reklama, hip-hopa, cabareta, broadwayskog mjuzikla. Odlučivši se za kontinuiranu intertekstualnu igru, koja često djeluje veoma duhovito i nestašno, pripovjedačica samu sebe umanjuje utapajući se u najrazličitijim diskurzima. Takvim postupkom ne samo da se odlično dočarava njezina uronjenost u kulturu o kojoj pripovijeda, nego nam se i predočava zanemarivost njezine uloge u svijetu kapitalističkoga konzumerizma (Brat i glavna junakinja, hologrami M&M's-a./ Em su čokoladni, em su u boji./ Izvana preliveni glazurom, a iznutra ranjivi i topljivi/ potpuno nevažni kotrljaju se ulicima).

Također, autorica se koristi pozicijom infantiliziranoga pripovjedača (ja sam samo Traveler the Triper/ putujuća gumena patka/ pripovjedač/ica/ pjesnik/inja/ bricoleurkinja/ cica mica ilustrator/ Marx je moralizator) namjerno odustajući od autoritativnoga glasa koji je u stanju moralizirati, oslonivši se na (auto)ironiju. I dok tako kapitalistički div postaje još veći, autorica o siromaštvu kritički ipak progovara u umetnutim kraćim epizodama u kojima daje svoj glas Marxu i Engelsu, te svoju knjigu posvećuje beskućnicima, zbog čega istovremeno raste i čitateljska svijest o siromaštvu i izvrnutim ljudskim vrijednostima.

 

Navedeni postupci naglašavaju i konstruiranost pripovjedačičine slike Amerike, jer je i ta slika samo kolaž sastavljen od različitih elemenata popularne kulture. Tako je Amerika: Michael Jackson/ O. J. Simpson/ Čovjek na mjesecu/ s puškom na ramenu/ i spržen u McDonaldsu.Percepcija se američke kulture dodatno podupire kolažom koji je načinila autorica, primjerice, umetnutim licima poznatih glumaca poput Marilyn Monroe na televizijskome ekranu ili opisom SAD-a koji izlazi kao oblačić iz televizora. Upečatljivi su i njezini crteži nebodera izrezani iz barkodova koji izrastaju u prave simbole američkoga potrošačkog društva i tako služe kao jukstapozicija viđenju Amerike kao zemlje iznimnoga bogatstva i uspjeha.

 

Ne smije se zaboraviti ni to kako nam se Amerika kroz čitav tekst predstavlja reklamnim tonom, lakonski i s mnogo dosjetljivih jezičnih igara (Barbika/ Disneyland/ i Coca Cola/ to je Amerika! To je to! Amerika do gola.) Na taj je način čitatelj suočen sa sličnim tržišnim mehanizmima kojima je bombardiran svaki dan, odnosno s upućivačkim i agresivnim predstavljanjem proizvoda koje nerijetko umanjuje našu predodžbenu moć i spontanost. Još su T. Adorno i M. Horkheimer govoreći o 'kulturnoj industriji' naglasili kako nam ti tržišni mehanizmi nude uvijek iste proizvode pod krinkom izbora, umanjujući našu kritičnost i selektivnost, čemu donekle i odgovara izjednačenost svih diskursa, pa tako i tzv. visoke i niske kulture u Mašinoj Jamerici (Draga, smanjio sam likove ove priče!/ Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod vertikala). Ponovo, tijekom čitanja taj reklamni ton postaje sve uočljiviji, sve dok nas i sama pripovjedačica ne prozove: Čitatelju!/ Zastani/ na tren/ i promisli/ što čitaš/ što ti serviraju/ čime te šopaju/ day by day (...)

 

Naposljetku, inzistiranjem na reklamnome diskursu i umanjenjem pozicije pripovjedača autorica je zapravo postigla to da se u njezinu (inter)tekstualnome melting potu Amerika predstavlja gotovo samostalno kao glavna tema djela. Mašin šarolik imaginarij, koji čitatelja svakako može zabaviti svojom domišljatošću te odnosom verbalnoga i vizualnoga, pokreće ono što možda ne bismo odmah očekivali od njezine knjige: ozbiljno kritičko sagledavanje toga mitskog lika. Ne samo to, dijelovi njezina kolaža uistinu funkcioniraju kao komadići zrcala u kojima možemo vidjeti sebe kako sjedimo ispred televizora, ispijamo Coca Colu i maštamo o Kaliforniji, dok beskućnici u Hollywoodu/ i ulicama/ lete/ lagani i bosi/ gužvaju se i šuškaju/ vrećice/ potrošenih/ ljudi.


 

Bilješka o autorici

Maša Kolanović rođena je 19. studenoga 1979. godine u Zagrebu gdje je završila osnovnu i srednju školu. Godine 1998. upisala je studij kroatistike i komparativne književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i diplomirala u listopadu 2003. godine, a doktorirala u travnju 2010. Od travnja 2004. godine radi kao znanstvena novakinja na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Usavršavala se na Sveučilištu u Beču ak. god. 2005/06. u sklopu Herderove stipendije i na Sveučilištu Texas u Austinu (SAD) u sklopu stipendije Junior Faculty Development Program tijekom proljetnog semestra ak. god. 2011/12. te na Trinity College u Dublinu (Irska) u ožujku i travnju 2017 u sklopu stipendije Trinity Long Room Hub Research Fellowship. 2010. godine nagrađena je godišnjom nagradom za znanstvene novake Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta iz područja humanističkih znanosti. Od siječnja 2015. izabrana je u nastavno-znanstveno zvanje stručne suradnice-docentice na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku, a od ak. god. 2016/17. je predstojnica Katedre za noviju hrvatsku književnost. Od 2013. godine voditeljica je književno-kulturološkog bloka Zagrebačke slavističke škole. Od ožujka 2017. voditeljica je projekta ''Ekonomski temelji hrvatske književnosti'' pri Hrvatskoj zakladi za znanost. Do sada je objavila članke o književnosti i popularnoj kulturi i knjigu ''Udarnik! Buntovnik? Potrošač...Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije'' (Naklada Ljevak, Zagreb, 2011) te uredila  zbornike ''Komparativni postsocijalizam: slavenska iskustva'' (Zagrebačka slavistička škola – FF press, Zagreb, 2013) i ''The Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia: (post)Socialism and its Other'' (Palgrave Macmillan, New York, 2017, zajedno s D. Jelača i D. Lugarić). Članica je uredništva časopisa Književna smotra.

 

Objavila beletrističke knjige: Pijavice za usamljene (Zagreb, Studentski centar, 2001); Sloboština Barbie (Zagreb, VBZ, 2008) i Jamerika: trip (Zagreb, Algoritam, 2013). Njezina zbirka priča Sloboština Barbie prevedena je na njemački (Underground Barbie, Prospero Verlag, 2012).

 
Web Hosting Cheap Web Hosting PayPal Hosting