- Pisci na mreži, 25. veljače (srijeda) 2026. u 17 sati: Lana Derkač
Gošća 152. programa Pisci na mreži bit će Lana Derkač za čiji se romaneskni prvijenac „može reći da se radi o nesvakidašnjoj knjizi koja svakodnevici i općeljudskim problemima pristupa na poetsko– analitički način“ (Kristina Špiranec). Mnogo toga se može još dodati, a mnogo toga saznat ćemo, vjerujemo, iz razgovora s autoricom u programu Pisci na mreži.
Namjera nam je danas u razgovoru s Lanom Derkač, a u idućim virtualnim susretima i s drugim hrvatskim autoricama, autorima, saznati: tko su oni, kako, zašto i za koga pišu? Željeli bismo s našim gostima na mreži, s hrvatskim piscima (različitih generacija, poetika, zanimanja…) i s vama – prisutnim učenicima i nastavnicima, sa sudionicima na udaljenim mjestima – ući u njihove radionice, proći labirintima njihovih književnih tekstova, dobiti pouzdaniji uvid kako i gdje žive, što čitaju, što im je važno u procesu pisanja, što misle o novim tehnologijama i mogućnostima komuniciranja s drugima, koji su njihovi uzori i životni izbori?
Ukratko: htjeli bismo izravno, u razgovoru, različitim pitanjima i novim, drukčijim odgovorima, učiniti složenu mrežu hrvatske književnosti (kulture) dostupnom i preglednom za čitanje, kretanje, stjecanje različitih iskustava i za uživanje. Želimo saznati kako čitati hrvatske pisce i njihove tekstove, želimo ih upoznati i učiniti vlastito vrijeme važnijim i boljim nego što nam se, nerijetko, čini da ono jest.
Vjerujemo da su za ovu priliku razgovor s Lanom Derkač, odnosno njezini tekstovi, rad i njezin nama ispričani život, više nego dobar i uzbudljiv izbor. Molimo vas pročitajte ponuđene tekstove, potražite u knjižnici i na internetu tekstove o Lani Derkač da biste saznali više od onoga što sada znate o njoj. Čitajte, pitajte i sudjelujte s nama. Izbor glazbe, fotografija, scene iz filmove, ilustracije, ako ih bude, također su dio onoga što nam autorica želi reći o sebi.
Dodaci
Lana Derkač: Poezija, izbor, 2026.
Lana Derkač: Kritike, izbor, 2026.
Poveznice
https://www.najboljeknjige.com/autor/lana-derkac
https://www.vecernji.hr/tag/lana-derkac-4238
https://hrcak.srce.hr/clanak/278616
https://www.tportal.hr/kultura/clanak/lana-derkac-uvrstena-u-antologiju-svjetske-poezije-objavljenu-u-new-yorku-20231219
https://covjekcasopis.art.blog/2021/07/17/lana– derkac/
Voditelji programa Pisci na mreži
Mirela Barbaroša– Šikić, AZOO
Miroslav Mićanović, AZOO
Kristina Špiranec
U TRAGANJU ZA IZGUBLJENOM SVJETLOŠĆU
Lana Derkač, Doručak za moljce (Zagreb, Ljevak, 2012)
Da nada umire posljednja, svima je već dobro poznato. No da nada, ako je dovoljno dugo ostavite na svijetlom mjestom, može napupati, neobična je, slikovita misao koju ćete naći na početku knjige Doručak za moljce hrvatske autorice Lane Derkač. Pripovjedačica, koja je ujedno i književnica, slušajući vremensku prognozu, prisjeća se bakine rečenice o nadi kojom otvara put za priču o bakinoj bespomoćnosti zbog reumatoidnog artritisa i načinu na koji se obitelj s njezinom bolešću nosi. Upoznajući se sve više s poetskim glasom pripovjedačice, počinjemo shvaćati kako ovo djelo predstavlja svojevrsnu potragu za svjetlošću, za svijetlim mjestima naše ograničavajuće stvarnosti. No dok nas protagonistica upućuje na svjetlost, ubrzo ćemo shvatiti da nju više zaokupljaju upravo tamna mjesta te da tekst izaziva na ispitivanje našega odnosa prema bolesti, egoizmu, ignoranciji, duševnoj učmalosti, društvenoj nepravdi i smrti.
Za romaneskni se prvijenac jedne od naših istaknutijih pjesnikinja jednako tako može reći da se radi o nesvakidašnjoj knjizi koja svakodnevici i općeljudskim problemima pristupa na poetsko– analitički način. Radnja je zakržljala, može se svesti na susrete pripovjedačice s članovima svoje obitelji te bakin odlazak u dom za starije i nemoćne. Međutim, pripovjedačica ništa ne ostavlja zadanim, nego sve situacije poetski interpretira te pokušava pronaći skrivenu vezu između njih. Primjerice, u tekstu ćete naići na rečenicu: Naručili smo pohane kolutiće Lignji i žurno žvakali njihovu iskasapljenu populaciju među kojom su se asimilirali prženi krumpirići i Tartari koje smo također brzo gutali ili pitanje Je li nada tako nestalna i lako uništiva zato što svijetla mjesta sadrže manje energije pa se brže umore i klonu? Jedan je to od načina na koji junakinja nastoji izmaknuti svakodnevici koju ne osjeća svojom, a tu je i njezino izmišljanje situacija, zamišljanje sebe u određenim radnjama, pisanje drame Pirane bez granica, čiji nam je tekst također umetnut u roman, i ono najpragmatičnije, njezino često mijenjanje mjesta stanovanja.
Možda bi se prvu moglo pomisliti kako roman govori o bijegu od stvarnosti, individualnome i intimnome bijegu koji se ne raspoznaje na površini, zato što pripovjedačica vrlo malo izravno govori o vlastitome odnosu prema ljudima koji je okružuju. Odličan je simptom toga bijega upravo dramski tekst koji je interpoliran u prvi dio romana, što ga pripovjedačica piše zatečena viješću o urušenim kućama pokraj gradilišta u Kupskoj ulici u Zagrebu. Njezina pak drama započinje preradom dijaloga koji je prije pisanja dramskoga teksta vodila sa svojom prijateljicom na kavi. Dakle, vidimo kako protagonistica stvarne događaje uzima kao inspiraciju te ih pretače u dramski tekst u kojemu postoje drugi likovi i drugačiji zaplet, no ne može nam promaknuti ponavljanje motiva: sebičnost, bolest, starost, odgovornost, bespomoćnost i smrt jedne su od neuralgičnih točaka koje izranjaju iz dramskoga teksta. Primjerice, Iva, lik iz drame, u dijalogu sa suprugom Leonom kaže: O njoj zapravo ovisi tvoj opstanak, Kužiš? Isključivo o bespomoćnosti. (Zastaje) Ona je temeljni kriterij hoće li te pokopati ili ćeš živjeti.
Treba svakako naglasiti kako je roman cijeli impregniran vijestima iz raznih medija, ponajviše onima iz crne kronike. Likovi su i pripovjednoga i dramskoga teksta potpuno zasuti suvremenim događajima iz Hrvatske i svijeta, da se i sami moraju zapitati imaju li uopće svoj vlastiti život. Roman čak i počinje vremenskom prognozom s Drugoga programa hrvatskoga radija koja odvodi pripovjedačicu do bakine misli o nadi. Upravo zbog kombinacije ovisnosti o informacijama iz medija te izleta pripovjedačice u područja imaginacije, ali i zbog veze među motivima iz pripovjednoga i dramskoga teksta, čini mi se da se u romanu ne radi toliko o eskapizmu, koliko o pokušaju suočavanja sa stvarnošću kroz imaginaciju, filozofiju te umjetnost. Da ne bismo postali samo doručak za moljce dok obavljamo svoje svakodnevne poslove, potrebno je sa stvarnošću oko sebe uspostaviti aktivan odnos, pokušati u nju proniknuti i dohvatiti je svojom vizurom, sugerira nam tekst. Postupak pisanja dramskoga teksta u ovom nas romanu stoga podsjeća na Picassovu ideju kako nam umjetnost, iako lažna, pomaže sagledati istinu naše stvarnosti.
Roman Lane Derkač nije tekst koji bi ugađao čitatelju; intelektualno je to štivo koje zahtijeva od čitatelja punu pažnju i koncentraciju. U tekstu su mnoga mjesta ostavljena u tami te vam se neće dati odgovori na pitanja koja postavlja niti će junakinja jednostavno i otvoreno reći kakav je njezin odnos prema obitelji ili prema problemima koje otvara tekst. Junakinjin privatni život ostaje poprilično neosvijetljen jer njezinim emocijama i mislima često imamo pristup tek naknadno, nakon što ih preradi i sama interpretira. Zbog toga nam se može činiti kako je Doručak za moljce premalo životan tekst, kojemu, s obzirom na to da raspleće mrežu obiteljskih odnosa, nedostaje tankoćutnosti, topline i, na kraju, optimizma.
Kao što je već rečeno na početku, iako roman počinje traganjem za svjetlošću te se prvi dio romana naziva Priča o krstarenju svjetlosti, nisam se mogla oteti dojmu da sam, prolazeći tekst, uporno pokušavala pronaći svijetle točke – željela sam pronaći nadu u bolju budućnost (međuljudskih odnosa, naše zemlje), što je ovo neobično pismo iznevjeravalo. Ipak, odgovor se naposljetku suptilno oblikovao: bljesak svjetlosti za kojim žudimo morat ćemo sami izmisliti! Čin poetske interpretacije, subjektivnog i kreativnog promišljanja vlastitoga života doista se u ovoj knjizi može rastumačiti kao pokretanje vlastitih svjetlosnih valova... no je li to dovoljno?
Moderna vremena, 27. svibnja 2013.
https://www.booksa.hr/kritike/kritika– 183– lana– derkac
Bilješka o autorici
Lana Derkač (Požega, 1969.) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše poeziju, prozu, drame i eseje. Nagrađivana je, uvrštavana u antologije, panorame i zbornike u zemlji i inozemstvu. Bila je sudionik više međunarodnih pjesničkih festivala i književnih događanja kao što su Međunarodni pjesnički festival (Hrvatska), Stih u regiji (Hrvatska), Struške večeri poezije (Sjeverna Makedonija), Curtea de Arges Poetry Nights (Rumunjska), Kuala Lumpur World Poetry Reading (Malezija), Kritya (Indija), Sajam knjiga u Guadalajari (Meksiko), Lirikonfest (Slovenija), International Poetry Meeting (Cipar), Festival international et Marche de Poesie Wallonie – Bruxelles (Belgija), Sajam knjiga u Beogradu (Srbija), Festival Internacional de Poesia u Granadi (Nikaragva), Mediteranski pjesnički susret u Mdiqu (Maroko), Stockholm International Poetry Festival (Švedska), Međunarodni festival slavenske poezije u Tveru (Rusija), Ratkovićeve večeri poezije (Crna Gora), Festival Internacional de Poesia En el Lugar de los Escudos (Mexico putem video snimke), Skopje Poetry Festival (Sjeverna Makedonija), Odisha Art & Literature Festival (Indija), World Poetry Day Festival (Sjedinjene Američke Države/ Dominikanska Republika putem video snimke), International Minangkabau Literacy Festival (Indonezija), Poligon (BIH)… Tekstovi su joj prevođeni na 24 jezika (engleski, španjolski, francuski, arapski, švedski, njemački, talijanski, portugalski, ruski, poljski, mađarski, češki, albanski, makedonski, kineski, oriški, malajski, rumunjski, bugarski, slovenski, bengalski, grčki, perzijski, korejski).
Uredila:
– Kairos u Zagrebu (izbor poezije s Međunarodnog pjesničkog festivala; zajedno s Davorom Šalatom), Zagreb, 2006.
– Third Word, (izbor iz poezije, zajedno s indijskim književnikom Thachomom Poyilom Rajeevanom), Monsoon Editions, Calicut, 2007.
– Žica (Poezija Jugoistočne Europe protiv represije), Hrvatski P.E.N. centar, Zagreb, 2025.
Objavila
– Usputna raspela (poezija), Privlačica, Vinkovci, 1995.
– Utočište lučonoša (poezija), Meandar, Zagreb, 1996.
– Eva iz poštanskog sandučića (poezija), Meandar, Zagreb, 1997.
– Škrabica za sjene (poezija), Matica hrvatska, Karlovac, 1999.
– Rezignacija (drame), Meandar, Zagreb, 2000.
– Osluškivanje anđela (kratke priče), Meandar, Zagreb, 2003.
– Šuma nam šalje stablo e– mailom (poezija), DHK, Zagreb, 2004.
– Striptiz šutnje (poezija), Tribina Jutro poezije, Zagreb, 2006.
– Tko je postrojio nebodere (poezija), Altagama, Zagreb, 2006.
– Murmullo sobre el asfalto (poezija, zajedno s Davorom Šalatom), La Zonámbula, Guadalajara, 2008.
– Zastava od prašine (kratke priče), V.B.Z, Zagreb, 2009.
– Qui a mis en rang les gratte– ciels? et autres poèmes (poezija), M.E.O, Bruxelles, 2010.
– Šah sa snijegom (poezija), HDP, Zagreb, 2011.
– Doručak za moljce (roman), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
– من صفة ناطحات أصحاب.. و قصيده أخرى (poezija), Al– Badawi Publishing & Distribution, Tunis, 2014.
– Strateg (eseji), Disput, Zagreb, 2015.
– Posvajanje neba (poezija), HDP, Zagreb, 2015.
– Ugovor s prašinom (izbor iz poezije), JU Ratkovićeve večeri poezije, Bijelo Polje, 2017.
– Hotel za mrtve (poezija), V.B.Z., Zagreb, 2020.
– Ugovor s prašinom (izbor iz poezije), Društvo za promicanje književnosti na novim medijima, Zagreb, 2022.
– Adresar smrti (priče), Fraktura, Zaprešić, 2022.
– Hoteli i të vdekurve (poezija), Shtëpia Botuese Fad, Prishtinë, 2023.
– Договор со правта (izbor iz poezije), Makavej, Skopje, 2024.
– Хотел за мртви (poezija), PNV Publikacii, Skopje, 2025.
– Azil za nebeska tijela (poezija), V.B.Z., Zagreb, 2025.
– Oko – kolodvor (poezija), HDP, Zagreb, 2025.
– Strateg (eseji), Društvo za promicanje književnosti na novim medijima, Zagreb, 2025.
Važnije nagrade
– Hrvatska književna nagrada „Zdravko Pucak“ za neobjavljenu knjigu pjesama autora mlađeg od 30 godina – dodijeljena u Matici hrvatskoj u Karlovcu za knjigu „Škrabica za sjene“ 1999. godine
– Nagrada za najbolju knjigu pjesama slavonskog autora „Duhovno Hrašće“ – dodijeljena na Pjesničkim susretima Drenovci za knjigu „Škrabica za sjene“ 2000. godine
– Nagrada „Risto Ratković“ za najbolju zbirku pjesama u regiji (Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina), dodijeljena za knjigu „Posvajanje neba“ 2016. godine
– Nagrada Vinum et poeta za najbolju pjesmu o vinu/vinogradu hrvatskog autora – dodijeljena 2021. godine za pjesmu „Loza i forenzika“
– Nagrada „Tin Ujević“ za najbolju knjigu pjesama – dodijeljena 2025. godine za knjigu „Azil za nebeska tijela“
